POPULARNA ZNANOST

Najnovije vijesti iz znanosti

Na rubu znanosti Zanimljivosti Ljudsko tijelo: Činjenice vrijedne divljenja
Greška
  • MMS Blog needs PHP's ICONV extension to function. Read more

Ljudsko tijelo: Činjenice vrijedne divljenja

Mnoga od najuzbudljivijih otkrića na svim naučnim poljima već odavno se dešavaju u ljudskom tijelu. Od DNK do atoma unutar nas, ljudsko tijelo je pravi dragulj.

 

Slijepo crijevo

Slijepo crijevo se tretira kao dio tijela koji je odavno izgubio svoju funkciju i koji povremeno može da se inficira i dovede do upale. Međutim, nedavno je otkriveno da je slijepo crijevo izuzetno korisno bakterijama koje pomažu funkcionisanju digestivnog trakta. One ga koriste kako bi došle do predaha nakon obavljanja svoje dužnosti u digestivnom traktu, a to je takođe i mjesto gdje se razmnožavaju i dopunjuju svoj broj.

Ogromni molekul

Praktično sve što se nalazi oko nas sačinjeno je iz molekula. Oni se razlikuju u svojoj veličini, od prostog para atoma, poput molekula kiseonika, do kompleksnih organskih struktura. Međutim, najveći molekul u prirodi nalazi se u našem tijelu. U pitanju je hormozom 1. Normalna ljudska ćelija sadrži 23 para hromozoma u svom jezgru, a svaki je veoma dugačak molekul DNK. Hromozom 1 je najveći i sadrži oko 10 milijardi atoma.

Ukupan broj atoma

Veoma je teško shvatiti koliko su mali atomi koji čine ljudsko tijelo dok ne vidite njihov ukupan broj. Odrasla osoba sačinjena je iz 7,000,000,000,000,000,000,000,000,000 atoma.

Gubitak krzna

Možda se čini teško za povjerovati, ali ljudi imaju podjednak broj dlaka na tijelu kao šimpanze. Međutim, naše dlake su beskorisne i toliko tanke da su gotovo nevidljive. Nauka još nije apsolutno sigurna zašto su ljudi izgubili zaštitničko krzno. Pretpostavlja se da je to zbog toga kako bi se rani ljudi lakše znojili ili da bi se otežalo parazitima kao što su krpelji da se kače za ljude, ili možda čak i zbog toga što su naši preci bili vodozemci.

Evolucija jeze

Jeza predstavlja posljednji trag naših evolucionih predaka. Do jeze dolazi kada se maleni mišići oko korijena svake dlake zgrče, što dodatno učvršćuje dlaku. Dok je čovjek imao krzno, jeza bi ga dodatno učvrstila što ga je činilo odličnim izolatorom. Međutim, sa tankom dlakom današnjih ljudi, jeza samo čini da naša koža izgleda čudno.

Takođe, dlake nam se usprave kada smo uplašeni. Mnogi sisari nakostrše svoje krzno kada se nalaze u opasnosti kako bi izgledali veće, a samim tim i opasnije. Ljudi su takođe to činili u prošlosti, ali sada je i taj efekat jeze uništen iako i dalje osjećamo dizanje dlaka, samo što ne dolazi do našeg vizuelnog povećanja.

Svemirska trauma

U naučno-fantastičnim filmovima užasne stvari se dešavaju sa ljudskim tijelom kada ono napusti svemirski brod bez zaštitnog odjela. Međutim, to je samo fantastika. U stvarnom životu postojala bi mala neprijatnost usljed širenja vazduha unutar tijela, ali ne bi bilo ništa od holivudskih eksplozija.

Iako tečnost zaista ključa u vakumu, pritisak krvi kod čovjeka reguliše cirkulativni sistem tako da bi sve bilo u redu.

U svemiru zaista jeste hladno, ali čovjek ne bi izgubio svoju tjelesnu temperaturu toliko brzo, a kao što to termos boce pokazuju, vakum je odličan izolator.

U praksi, ono što bi vas u svemiru ubilo jeste nedostatak vazduha.

Kolaps atoma

Atomi koji sačinjavaju naše tijelo uglavnom su prazan prostor. Uprkos njihovom velikom broju, bez tog prostora ljudi bi bili znatno sitniji, znatno. Jezgro koje čini veći dio materije atoma toliko je manje od cijele strukture da se može porediti sa muvom u katedrali. Ukoliko bi izgubili sav prazan prostor, naše tijelo moglo bi da se smjesti u kocku čije strane su manje od petstotog dijela centimetra.

Elektromagnetno odbijanje

Atomi koji sačinjavaju materiju nikada se ne dodiruju. Što su bliži jedan drugom, to je veće odbijanje između njih. To se dešava čak i kada su objekti u direktnom kontaktu – kada sjedimo na stolici, mi je zapravo ne dodirujemo. Mi levitiramo na maloj udaljenosti od nje. Ova elektromagnetna sila je znatno jača od sile gravitacije – oko milion milion milion milion puta jača.

Mi smo svemirska prašina

Svaki atom u našem tijelu je star milijardama godina. Vodonik, najčešći element u univerzumu i važan dio našeg tijela, stvoren je u Velikom prasku prije 13.7 milijardi godina. Teži atomi kao što su ugljenik i kiseonik skovani su u zvijezdama prije 7 i 12 milijardi godina. Nakon što su neke od tih zvijezda eksplodirale oni su rasuti po svemiru. neke od tih eksplozija bile su toliko moćne da su stvorile elemente teže od gvožđa, koje zvijezde nisu u stanju da stvore. Sve ovo znači da su komponente našeg tijela zaista drevne, mi smo svemirska prašina.

Kvantno tijelo

Jedna od naučnih misterija jeste kako nešto čvrsto i jasno kao što je ljudsko tijelo može da bude sačinjeno iz kvantnih čestica koje se čudno ponašaju kao što su atomi i njihovi sastavni dijelovi.

Ukoliko tražite od nekoga da vam nacrta jedna od atoma iz našeg tijela, najvjerovatnije ćete dobiti sliku sličnu solarnom sistemu – sa jezgrom kao Suncem i elektronima koji orbitiraju oko njega poput planeta.

Ovo je zaista bio rani model atoma, ali je otkriveno da bi se takvi atomi raspali u trenutku.

U realnosti elektroni su osuđeni na određene orbite, kao da se kreću po šinama. Oni ne mogu da postoje nigdje između ovih orbita tako da je potrebno da napravi „kvantni skok“ od jedne do druge. Kvantne čestice, elektroni postoje više kao kolekcija vjerovatnoća nego kao specifična lokacija.

Crvena krv

Kada vidite kako krv teče iz posjekotine možete pretpostaviti da je crvena. To je zato što u njoj ima gvožđa. Međutim, prisustvo gvožđa je samo slučajnost. Crvena boja se pojavljuje zbog toga što je gvožđe vezano u prstenu atoma u hemoglobinu nazvanom porifirin i oblik njegove strukture je zaslužan za boju.

Strani DNK

Iznenađujuće, sav koristan DNK u našim hromozomima ne dolazi od naših evolucionih predaka – nešto od toga je pozajmljeno sa drugih mjesta. Naš DNK sadrži gene barem osam retrovirusa. To su virusi koji koriste mehanizme ćelije za kodiranje DNK kako bi je preuzeli. U nekom trenutku ljudske istorije ovi geni su postali dio ljudske DNK. Ovi viralni geni obavljaju važne funkcije u ljudskoj reprodukciji, a opet, potpuno su strani našem genetskom nasljeđu.

Drugi život

Ukoliko pogledamo brojke, unutar čovjeka postoji vipe bakterijskog života nego ljudskog – otprilike 10 puta više. Mnoge od bakterija koje nas zovu domom su prijateljske u smislu da nam ne čine zlo. Neke su i korisne.

Osvajači trepavica

U zavisnoti od vaših godina, veoma je vjerovatno da vaše trepavice imaju grine. Ova mala stvorenja žive u starim ćelijama kože. Uglavnom su bezopasne, iako kod malog broja ljudi mogu izazvati alergijske reakcije.

Ove grinje izuzetno su sitne, mogu narasti do trećine milimetra, i skoro su providne pa ih je nemoguće uočiti golim okom. Skoro polovina populacije ih ima.

Fotonski detektori

Naše oči vrlo su osjetljive,i mogu da detektuju svega nekoliko fotona svjetlosti. Ukoliko prilikom vedre večeri pogledate sazveđže Andromedu, mali mutan djelić svjetla vidljiv je golim okom, ukoliko možete da ga primijetite, dosegli ste maksimum ljudskog vida bez upotrebe tehnologije.

Ostatak pročitajte na nezavisne.com

Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
manje | veće

busy